28

ODRŽANO VEČE TRADICIONALNE MUZIKE: IZVORNE PJESME, FRULA I GUSLE NA LjETNOJ SCENI CENTRA ZA KULTURU

Najprije hvala izvođačima koji su nam priredili ovo kulturno veče svojom dobrom voljom, entuzijazmom i željom da očuvaju tradicionalnu muziku. Hvala i malobrojnoj, ali odabranoj publici. Kulturno ljeto je tek počelo.

ODRŽANO VEČE TRADICIONALNE MUZIKE: IZVORNE PJESME, FRULA I GUSLE NA LjETNOJ SCENI CENTRA ZA KULTURU

Najprije hvala izvođačima koji su nam priredili ovo kulturno veče svojom dobrom voljom, entuzijazmom i željom da očuvaju tradicionalnu muziku. Hvala i malobrojnoj, ali odabranoj publici. Kulturno ljeto je tek počelo.

Večeras smo na ljetnoj sceni Centra za kulturu „Filip Višnjić“ uživali u nastupu Jelene Kostić i njenim interpretacijama etno pjesama sa pažljivo odabranim repertoarom. Jelena je rođena u Kraljevu, po vokaciji je etnomuzikolog i bavi se tradicionalnim pjevanjem i sviranjem. Danas je naša sugrađanka i svi je najprije poznajemo kao umjetnicu koja vodi etno grupu „Tamjan“ koja djeluje pri hramu Svete Petke Paraskeve u Ugljeviku. Za to što je zavoljela ovu vrstu muzike kriva je etno grupa „Mladost“ iz Oplanića kod Trgovišta u kojoj je pjevao i svirao njen djed. Tu je prvi put čula šumadijsku etno pjesmu i u tom pravcu je išlo njeno muzičko obrazovanje do zvanja etnomuzikologa.

„Ja sam baš vezana za Moravu, jer sam odrasla pored nje i taj zvuk šumadijske pjesme mene jako privlači. Pored toga, ja sam multikulturalna i radim puno pjesama iz Makedonije, Bugarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Uživam u tome da sakupljam i da pišem radove o tome, kao i da to interpretiram na sceni“, rekla nam je Jelena.

Naša kulturna ustanova nosi ime velikana Filipa Višnjića i naša je obaveza da čuvamo od zaborava ovaj instrument, kao i ovaj način pripovijedanja, uvršten na UNESKO listu srpske nematerijalne baštine. Zbog toga je guslar Vukan Đuka rado viđen gost i na ljetnoj sceni Centra za kulturu u Ugljeviku.

„U mom selu je bilo oko četrdesetak numera – kuća i nijedna nije bila bez gusala. Svi su znali da pomalo pjevaju i guslaju. U to vrijeme nije bilo škole gusala, to je čisto iz prirode niklo. Svaka kuća ih je imala i svako je iz radoznalosti letio da ih dohvati. Visile su kod ikone. Zavolio sam ih slušajući neke ljude kako divno pjevaju, kao potočić kad žubori. To je bila uspavanka. Onda sam ja počeo da pravim gusle sebi i uz njih sam naučio“, opisao nam je Vukan svoje početke kao guslara.

Umijeće sviranja na guslama prenio je iz Sarajeva u Bijeljinu gdje je 2002. godine osnovao Udruženje guslara „Filip Višnjić“. Danas ipak ima i festivala, kao i mladih ljudi koji žele da ih pouče sviranju gusala, a Vukan jedva stiže da izradi sve gusle koje od njega naručuju.